Zlatan Delić mladi je rođeni Tuzlak koji je prije dvije godine otišao na doktorske studije u Berlin na Filozofskom fakultetu Martin Luther Universitäta, gdje priprema doktorat o temi „Književnice u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata“.
Sa ovim tridesetjednogodišnjim kustosom istraživačem razgovarali smo u Sektoru za iseljeništvo tokom njegovog trosedmičnog angažmana u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u okviru aktivnosti prijenosa znanja iz iseljeništva u javni sektor u Bosni i Hercegovini.
„Za ovu aktivnost Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine saznao sam prije nekoliko mjeseci od kolega u Sarajevu i odmah sam poslao prijavu ovom ministarstvu. Uz punu podršku ovoj aktivnosti, uvjerio sam se da prijenos znanja ima smisla, te ne postoji niti jedan razlog da naši stručnjaci u iseljeništvu svojim znanjem i iskustvom ne pomognu razvoju Bosne i Hercegovine. Moj angažman se ne završava nakon tri sedmice, širit ću ovu pozitivnu priču i nastaviti pomagati Muzeju“, kazao je Zlatan Delić.
Zlatan Delić i ranije je sarađivao sa Muzejem književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a njegov angažman na prijenosu znanja ima dvije dimenzije.
„Moj kratkotrajni angažman odnosi se na temat godišnjaka Muzeja ‘Baština’ koji je ove godine posvećen južnoslavenskim i ostalim slavenskim književnostima na njemačkim i zapadnoeuropskim univerzitetima, njihovom trenutnom statusu i budućnosti. Temat će omogućiti uvezivanje sa istraživačima na njemačkim univerzitetima što je, na neki način, uvod u dugotrajnu saradnju Muzeja i odsjeka za slavenske književnosti u Njemačkoj“, pojašnjava Delić i dodaje da dugotrajna saradnja, prije svega, podrazumijeva digitalizaciju bogate građe Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Želja mu je, kako navodi, da Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u budućnosti postane resursni centar za odsjeke za slavenske književnosti u Njemačkoj i drugim zapadnoeuropskim univerzitetima.
S obzirom na to da je i prema godinama i dužini boravka u iseljeništvu, pravi predstavnik „mlade bosanskoherecgovačke dijaspore“, pitali smo Zlatana da li je uspio uspostaviti kontakte sa našim ljudima u iseljeništvu ili nekom od organizacija?
„Kada god sam u prilici družim se sa našim ljudima u Berlinu, ali ono što želim istaknuti je regionalni kontekst, koji je, vjerovatno zbog mog profesionalnog opredjeljenja, bio neminovan, jer je prostor Balkana nemoguće podijeliti po linijama koje ‘crtaju’ književnost i umjetnost uopće“, kazao je Delić.
Upoznali smo ga o formiranju Reprezentativnog tijela dijaspore u Njemačkoj, kao krovne organizacije, za koju Delić smatra da je „prava adresa za povezivanje i u oblasti kulture“.
Nezaobilazno je i pitanje planira li se vratiti u Bosnu i Hercegovinu nakon što završi doktorske studije?
„Planiram ostati u Njemačkoj, ali s namjerom da pomažem Bosni i Hercegovini i budem spona između naših i institucija u Njemačkoj. Moja veza sa domovinom je neraskidiva i sve da hoću, ja tu vezu ne mogu prekinuti“, kazao je Zlatan Delić i poslao poruku, prije svih, mladima u dijaspori:
„Ukoliko posjedujete kompetencije, pokušajte ih prenijeti u Bosnu i Hercegovinu, ne samo zbog patriotizma, već zbog toga što naša država treba pomoć i podršku svakog svog građanina, bez obzira na to gdje se trenutno nalazi“.
