Nedavno je USAID Diaspora Invest objavio poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za investitore iz dijaspore koji su spremni uložiti u kompanije odnosno podnijeti prijedloge za poslovna ulaganja u “proizvodne sektore”, uključujući: poljoprivredu, energetiku, turizam, metalnoprerađivački sektor, drvnoprerađivački sektor i druge proizvodno-prerađivačke sektore, kao i informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

Ovaj put za naš portal analiziramo sektor poljoprivrede sa naglaskom na industrijsku granu “Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti u vezi s njima”.

Potencijali poljoprivredne proizvodnje u BiH koji se ogledaju u povoljnim klimatskim uvjetima, velikom broju najrazličitijih poljoprivrednih kultura, očuvanom poljoprivrednom zemljištu, proizvodima izvrsne kvalitete i tradicije, velikom broju autohtonih i izvornih proizvoda, tradiciji, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača, ipak nisu iskorišteni u potpunosti.

Ljudi porijeklom iz BiH koji borave i rade već duže vrijeme u razvijenim državama svijeta poput SAD-a, Kanade, Njemačke, često se raspituju o ovoj industriji kao potencijalu za ulaganje.
Tim povodom, prema podacima LRC BIS – Business Intelligence Systema sačinili smo pregled ove industrijske grane kako bismo investitorima olakšali odluku o mogućoj investiciji u ovaj sektor.

U 2016. godini registrovano je 786 kompanija koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i preradom, dok se u 2019. godini taj broj povećao za 56 kompanija i iznosi 842. Od navedenih kompanija, 79,2 posto kompanija ostvaruje prihod do pola miliona KM, 17,9 posto kompanija do 5 miliona KM, a 2,9 posto više od 5 miliona KM.

U I. kvartalu 2019. godine bilježi se povećanje vrijednosti otkupa žitarica za 15,1 posto, industrijskog bilja za 78,6, krompira za 91,8, povrća za 94,4, stočnog krmnog bilja za 116,7, voća za 50,1 i životinja za 141,3, dok se smanjenje vrijednosti otkupa bilježi kod proizvoda životinja za 14,6 i ostalih proizvoda za 57,0 u odnosu na I kvartal 2018. godine.

Povećanje vrijednosti direktne prodaje/realizacije u I kvartalu 2019. godine u odnosu na I kvartal 2018. godine bilježi se kod krompira za 19,7, voća za 61,3, sadnog materijala za 5,7, alkoholnih pića za 12,7, životinja za 22,2 i proizvoda životinja za 15,1, dok se smanjenje vrijednosti direktne prodaje/realizacije bilježi kod žitarica za 30,8, povrća za 13,5, stočnog krmnog bilja za 35,3 i ostalih proizvoda za 1,8.

Broj radnika u poljoprivrednom sektoru posljednjih godina je poprilično stabilan bez naglog porasta, to je posljedica činjenice da potencijal ovog sektora u BiH još uvijek nije prepoznat u dovoljnoj mjeri. U 2016. godini broj radnika je iznosio 3.679, a u 2018 taj je broj smanjen za samo 8 radnika.

Prosječna mjesečna bruto plata radnika u ovim kompanijma je 1.113,00 KM, odnosno 569,00 EUR. To znači da su radnici u kompanijama registrovane djelatnosti pozivnih centara u prosjeku plaćeni 7 KM po satu, odnosno 3,5 EUR po satu.

Ukupan prihod od prodaje u posljednje dvije godine bilježi blagi pad. Prihodi od prodaje koji su u 2016. godini iznosili 511,354 miliona KM, su u 2018. pali na 488,425 miliona KM, što je u procentima pad od 4.45 posto.

Prihodi od izvoza su se 2017. godine povećali za 25,65 posto u odnosu na 2016. godine. Međutim u 2018. godini bilježe pad od 18,33 posto.

Kompanije registrovane u okviru poljoprivrednog sektora  su u 2018. godini zajedno ostvarile ukupnu dobit od 1,09 miliona KM što predstavlja pad dobiti od 79 posto u ovoj industriji u odnosu na ukupnu dobit iz 2016. godine, kada je taj broj iznosio 5,35 miliona KM.

Detaljne informacije možete pogledati na linku http://diasporainvest.ba/blog-content/298/potencijali-poljoprivredne-proizvodnje-u-bih.

 

Izvor: Diaspora Invest