Kada je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine početkom ove godine pozvalo stručnjake u iseljeništvu da se prijave za prijenos znanja u institucije, javne ustanove i akademski sektor u okviru projekta Dijaspora za razvoj, među prvima svoju prijavu i biografiju dostavio nam je Ismar Volić, doktor nauka, profesor matematike na Wellesley koledžu u Bostonu i član Upravnog odbora Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS).
„U Sjedinjene Američke Države otišao sam 1991. godine kao sedamnaestogodišnjak i kada sa ove distance razmišljam o prvim godinama boravka u Bostonu, shvatim koliko su to za mene bile teške godine“, kazao nam je na početku razgovora Ismar Volić.
Danas je ovaj vrhunski stručnjak iz oblasti matematike, čini nam se, jednako posvećen svojoj porodici, profesiji i svojoj domovini Bosni i Hercegovini. Za njegovog boravka u Sarajevu, imali smo priliku ugostiti ga u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, sresti ga u junu na Jahorini tokom 10. Dana BHAAAS i na konferenciji „Značaj dijaspore za Bosnu i Hercegovinu“.
„Izuzetno cijenim aktivnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine koje se odnose na dijasporu. Prije svega mislim na stalnu podršku BHAAAS, a posebno sam bio obradovan pozivom stručnjacima za transfer znanja iz dijaspore u Bosnu i Hercegovinu. Ni u jednom trenutku nisam imao dilemu da li se odazvati na ovaj poziv, jer smatram da svojim znanjem i iskustvom zaista možemo pomoći razvoju Bosne i Hercegovine. Volio bih kada bi transfer znanja imao trajni karakter, odnosno ne bi bio vezan za vremenski ograničeno trajanje projekta“, kazao je Volić i pojasnio nam kako bi svojim znanjem mogao pomoći akademskoj zajedinici u Bosni i Hercegovini.
„Moja stručna oblast, matematika, je fundamentalna za STEM (science, technology, engineering, mathematics). Trenutno, konsenzus u svijetu je da su razvoj i ulaganje u ove oblasti direktno vezani za ekonomski prosperitet i da će zemlje koje ne posvete pažnju STEM-u jednostavno postati irelevantne i zapostavljene u tehnološko dominiranoj globalnoj ekonomiji. Moje znanje matematike i njenih najnovijih primjena na kompjuterske i inžinjerske nauke, biotehnologiju, ‘big data’ statistiku i druge oblasti bilo bi od velike koristi u Bosni i Hercegovini, počevši od mini-kurseva iz primijenjene matematike (ljetnih ili tokom školske godine), preko vođenja studenata zainteresiranih za istraživanje iz STEM disciplina“, kazao je Volić i dodao kako je već par godina mentor jednom doktorantu na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, angažman u kojem uživa.
Bez obzira na to što je Boston „životna i profesionalna baza“ dr. Ismara Volića, on prati i razumije situaciju u obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini.
„Matematika, kao naučna oblast, zaslužuje da bude razvijenija u Bosni i Hercegovini, jer kadar i interes za nju postoje. Matematičarima treba dati punu podršku za istraživanje, omogućiti im da prate svjetske trendove. Naprimjer, u svijetu godišnje bude objavljeno 90.000 radova iz matematike, pa možemo slobodno reći da je i danas u ovoj oblasti više pitanja nego odgovora“, kazao je Volić i dodao kako svojim čestim boravkom u Bosni i Hercegovini nastoji makar jednim dijelom popraviti tu sliku.
„Gostujem kao predavač na fakultetima u Bosni i Hercegovini, sarađujem sa studentima i profesorima, organizujem konferencije. Ukratko, mislim da posjedujem znanje i iskustvo koje bi bilo korisno na različite načine, ne samo u konkretnom STEM obrazovanju nego i u kreiranju vizije koja bi tim oblastima dala razvojni prioritet“, kazao je dr. Ismar Volić.
Već u drugoj polovini marta sljedeće godine dr. Ismar Volić bit će angažiran na fakultetima u Bosni i Hercegovini u okviru aktivnosti prijenosa znanja.
