Uprave za indirektno oporezivanje BiH

Carinsku povlasticu pri uvozu lične imovine fizičkih lica koja svoje mjesto boravka premještaju iz strane zemlje u Bosnu i Hercegovinu regulišu odredbe člana 3. Priloga Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (”Sl. glasnik BiH”, broj 57/04 i 51/06) i odredbe člana 2. tačka 1. Odluke o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine pod posebnim uslovima (”Sl. glasnik BiH” broj 19/05). Tim odredbama propisano je ko i pod kojim uslovima može biti korisnik navedene povlastice, koja je dokumenta potrebno priložiti uz zahtjev za ostvarivanje povlastice, kao i ograničenja za određeno vrijeme u pogledu raspolaganja (npr. prodaja, pozajmljivanje) sa uvezenom robom u svrhe drugačije od svrhe za koje se odobrava povlastica.
Prema navedenim odredbama, lična imovina koju uvozi fizičko lice koje svoje mjesto boravka premješta iz strane zemlje u Bosnu i Hercegovinu oslobođena je od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina, ako su ispunjeni slijedeći uslovi:

• da je lična imovina bila u vlasništvu korisnika povlastice i da ju je, u slučaju nepotrošive robe, uključujući bicikla i motocikla, privatna motorna vozila i njihove prikolice, kamp kućice, izletničke brodove i privatne avione, koristio u svom pređašnjem mjestu boravka najmanje 6 mjeseci do dana kada je prestao da ima mjesto boravka u stranoj zemlji iz koje dolazi,
• da je korisnik povlastice prije preseljenja, odnosno premještanja neprekidno boravio izvan Bosne i Hercegovine u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci, odnosno najmanje 12 mjeseci u vremenskom periodu od četiri godine boravka,
• da korisnik povlastice ličnu imovinu namjerava koristiti u iste svrhe u mjestu prebivališta u Bosni i Hercegovini i
• da ličnu imovinu prijavi za stavljanje u slobodan promet (carinjenje) u roku od 12 mjeseci od dana ustanovljenja prebivališta unutar carinskog područja Bosne i Hercegovine.

U smislu člana 1. stav 2. tačka (b) i (c) Priloga Zakona o carinskoj politici, ”ličnom imovinom” smatra se sva imovina namijenjena za ličnu upotrebu korisnika povlastice ili za zadovoljavanje potreba njegovog domaćinstva, kao što su:

• predmeti domaćinstva (lični predmeti, kućna posteljina, namještaj i oprema namijenjena za ličnu upotrebu korisnika povlastice ili za zadovoljavanje potreba njegovog domaćinstva, čiji karakter i količina ne smiju da budu takvi da upućuju na to da se isti uvoze iz komercijalnih razloga),
• bicikli i motocikli, privatna motorna vozila i njihove prikolice, kamp kućice, izletnički brodovi i privatni avioni, (za putničko motorno vozilo vrijedi da mora ispuniti minimalne tehničke uslove homologacije vozila, a uvjerenje o homologaciji izdaje jedna od nadležnih kuća u Bosni i Hercegovini),
• potrepštine za domaćinstvo koje odgovaraju normalnim porodičnim zahtjevima,
• kućni ljubimci i jahaće životinje,
• portabl instrumenti za primijenjenu umjetnost ili humanističke nauke, potrebne korisniku povlastice za obavljanje njegove djelatnosti ili zanimanja.

Predmetima domaćinstva ne smatraju se alkoholni proizvodi, duvan i proizvodi od duvana, komercijalna prevozna sredstva i proizvodi koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, izuzev portabl instrumenata za primijenjenu umjetnost ili humanističke nauke.
Radi ostvarivanja predmetne povlastice, korisnik povlastice, uz carinski prijavu (JCI) kojom kod carinskog organa prijavljuje ličnu imovinu koju uvozi, podnosi pismeni zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, kojem treba priložiti slijedeća dokumenta:

• dokaz o prebivalištu u BiH,
• potvrdu diplomatskog ili konzularnog predstavništva BiH ili drugu odgovarajuću ispravu, kojom se dokazuje prethodni neprekidni boravak van BiH u trajanju od najmanje 12 mjeseci, odnosno najmanje 12 mjeseci u vremenskom periodu od četiri godine boravka (razdoblje prethodnog boravaka u inostranstvu računa se do datuma preseljenja u BiH),
• pisanu izjavu o:
  • danu njegovog prijavljivanja iz strane zemlje u BiH i da ranije nije koristio predmetnu povlasticu , te
  • da će ličnu imovinu koristiti u iste svrhe u mjestu prebivališta u BiH,
  • popis lične imovine koja se namjerava premjestiti,
  • dokaz da je lična imovina bila u njegovom vlasništvu najmanje šest mjeseci do dana kada je prestao da ima mjesto boravka u stranoj zemlji iz koje dolazi.

Lična imovina koja bude oslobođena od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina prema prednje navedenim propisima, oslobođena je i od plaćanja poreza na dodatu vrijednost, a shodno članu 26. stav 1. tačka 2. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (”Sl. glasnik BiH”, broj 9/05 i 35/05).

Lična imovina za koju bude odobrena carinska povlastica ne može se posuđivati, davati kao garancija, iznajmiti ili ustupiti, bilo za naknadu ili besplatno, u roku od 12 mjeseci od dana prihvatanja prijave za stavljanje robe u slobodan promet (carinjenja), bez prethodnog dobijanja saglasnosti carinskih organa i plaćanja dažbina. Svaka pozajmica, davanje u vidu garancije, iznajmljivanje ili ustupanje prije isteka navedenog vremenskog roka dovodi do plaćanja odgovarajućeg iznosa dažbina, primjenljivih na vrstu i carinsku vrijednost lične imovine koja je, od strane nadležnog carinskog organa, utvrđena ili prihvaćena na dan takve pozajmice, davanja u vidu garancije, iznajmljivanja ili ustupanja.

Iz prednje navedenog jasno je da korisnik carinske povlastice o kojoj je riječ, odnosno za koju su zatražene informacije, može biti svako fizičko lice, koje u svemu ispunjava prednje navedene uslove, što nadležni carinski organ cijeni u svakom konkretnom slučaju, po prijavljivanju robe za predmetnu carinsku povlasticu, temeljem podnijete carinske prijave i uz istu priloženih dokaza (dakle ova povlastica se ne odbrava, odnosno o istoj se ne odlučjue unaprijed prije prijave robe carinskom organu za povlasticu).

Isprava kojom se dokazuje boravak u inostranstvu, u pravilu je:

• potvrda diplomatskog ili konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine, kojom se temeljem raspoloživih podataka, utvrđuje da je fizičko lice koje svoje mjesto boravka definitivno premješta iz strane zemlje u Bosnu i Hercegovinu, prethodno neprekidno boravilo van Bosne i Herecgovine od najmanje 12 mjeseci, odnosno najmanje 12 mjeseci u vremenskom periodu od četiri godine boravka, koja potvrda mora sadržavati identifikacijske podatke o licu kojem se izdaje, te vrijeme boravka i naziv zemlje boravka, ali to može biti i
• identifikacijska ili druga isprava ako sadrži podatke temeljem kojih se može utvrditi, odnosno dokazati razdoblje boravka u inostranstvu (npr. strana lična ili putna isprava, potvrde prijave i odjave boravišta u stranoj zemlji, potvrde o socijalnom osiguranju i sl.).

Potvrda diplomatskog ili konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine o kojoj je riječ naprijed je potvrda kojom se dokazuje boravak u inostranstvu, koja potvrda se prilaže u carinskom postupku kao dokaz o ispunjavanju jednog od više uslova radi ostvarivanja prava na predemtnu carinsku povlasticu, a nije potvrda o ostvarivanju prava na carinsku povlasticu, jer o tom pravu odlučuje nadležni carinski organ i to donošenjem odluke (rješenja) u pisanom obliku, u za to propisanom carinskom postupku kako je to navedeno u devetom stavu ovog akta. S toga se unaprijed ne može ni dati odgovor da li neko fizičko lice ispunjava uslove za predemtnu carinsku povlasticu, a pogotovo ne samo na osnovu eventualne ocjene ispunjenja jednog od više kumulativno propisanih uslova, jer je bi to predstavljalo povredu pravila postupka. S druge strane to pitanje i nije ni od uticaja, niti je prethodno pitanje za izdavanje potvrde o boravku u inostranstvu, jer se tom potvrdom na temelju raspoloživih podataka, tj. činjenica koje zaista i postoje, utvrđuje vrijeme boravka u inostranstvu fizičkog lica koje je u pitanju a radi ostvarivanja prava na određenu carinsku povlasticu, pri čemu izdavalac te potvrde nije nadležan da cijeni da li lice koje traži izdavanje te povrde ima pravo na carinsku povlasticu.

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine…

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine pripremila je, na osnovu informacija koje su joj dostavila nadležna ministarstva, evidenciju svih javnih i privatnih visokoškolskih ustanova u BiH, koja sadrži nazive, organizacione jedinice i studijske grupe univerziteta, kao i nazive i web stranice nadležnih ministarstava obrazovanja/prosvjete za svaki navedeni univerzitet. Ovu evidenciju visokoškolskih ustanova u BiH možete pregledati na  http://hea.gov.ba/kvalitet/evidencija_vsu/Lista.aspx

U BIH postoji Registar naučnih radnika i organizacija koji se vodi u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH (NUBBIH) (http://registar.nub.ba/).

Ovaj registar ne sadrži naučno istraživačke radnike sa cijele teritorije BiH, već samo jednog entiteta – Federacije BiH (i Kantona Sarajevo kao inicijatora projekta), dok se u Republici Srpskoj trenutno radi na registru naučno istraživačkih radnika iz ovog entiteta.

Planira se da Ministarstvo civilnih poslova BiH (državno ministarstvo nadležno između ostalog i za nauku) u narednom periodu preuzme i objedini oba ova entitetska registra – i ovaj koji sada vodi NUBBIH za FBiH i drugi na kome se radi u Republici Srpskoj. Na zahtjev Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, ovaj budući objedinjeni registar bi trebao sadržavati i poseban prostor za naučno istraživačke radnike bh. porijekla u inostranstvu.

Informacije o načinu registracije u NUBBIH nalaze se na:

http://www.nub.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=95%3Astock-rally-rest-or-recharge&catid=46%3Aregistar&lang=hr).

Takođe i fakulteti imaju svoje evidencije naučno istraživačkih radnika u BiH i svijetu gdje se mogu registrovati naučno istraživački radnici bh. porijekla iz inostranstva.

Da bh. državljani uživaju zaštitu matične države u određenim slučajevima. Nivo zaštite zavisi i od bilateralnih sporazuma koje je BiH zaključila sa državom prijema.

Nadležna institucija je Ministarstvo vanjskih poslova preko svoje DKP mreže. Na linku je informacija šta DKP mogu uraditi za državljane BiH u inostranstvu http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/sta_konzul_moze_uciniti_za_vas/?id=233