Rođena je u Sarajevu 1981. godine, a ubrzo se preselila u Grude gdje je živjela do svoje osme godine. Tada su njeni roditelji emigrirali u Veliku Britaniju dok se jugoslavenski režim polako raspadao. Čvorović kaže da je počela crtati dok je kući u Londonu na televiziji gledala scene rata koji se dešavao u Bosni i Hercegovini.

To je postalo terapeutski proces, način ponovnog povezivanja sa domovinom i prošlošću gdje su moji korijeni, mjestom gdje se desilo toliko tragedije, iako ja tu i nisam bila fizički prisutna, istakla je Čvorović.

Sve što napravim povezano je sa mojim djetinjstvom, kazala je mlada umjetnica Ana Čvorović u razgovoru sa Paulom Erizanu, novinarkom Calvert Journala, prilikom izložbe njenih djela pod imenom “Borders Unfold” (Granice se otvaraju) u umjetničkoj galeriji PiArtwords u centru Londona.

Materijali koje koristi su polovna roba – “Svi materijali su imali i neki drugi život.” Ovo je važno umjetnici, jer se čini da je Čvorović više povezana sa svojom prošlošću nego drugi. I baš kao što je slučaj sa predmetima koje koristi, čini se da je prošlost još uvijek sa njom.

Umjetnica je provela idućih osam godina na psihoanalizama koje je osigurala jedna humanitarna fondacija – po godina psihoanalize za svaku godinu provedenu u Bosni, opaža ona. Ove terapije pomogle su da svoje traume pretvori u umjetnost i bio je to, kako kaže, “ventil za otpuštanje tog pritiska”. Umjetnost i terapija djeluju međusobno jako povezani za Anu Čvorović.

Čvorović je kroz svoje školovanje nastavila baviti umjetnošću i 2013. godine je završila londonski Royal College of Art (RCA). Danas prati umjetnike balkanskih korijena kao što su Ivana Bašić, Elmedina Žunić, Bojana Šarčević.

Tijekom umjetničkog boravka u Utici prošle godine, Ana je radila sa zajednicom bh. izbjeglica, a prema podacima US Census bureau preko 100.000 izbjeglica iz BiH živi u Sjedinjenim Američkim Državama. U Utici se nalazi 7.000 njih. Tijekom radionica sa mladim ljudima, zamolila ih je da naprave makete objekata koje bi voljeli vidjeti u stvarnom svijetu i dala im materijale poput kartona, tkanina, uzoraka tepiha i poda, pjene, drveta, boja, granita, metala i žice. I dok su neki pravili modele savršenih kuća, mnogi su napravili makete izbjegličkih kampova u kojima u odrasli.

Izvor: Moja BiH