Izvor: Portal Moja Hercegovina, 27. septembra 2018. godine
Porijeklom iz BiH, ali sa stalnom adresom u Austriji, te dugogodišnjim školovanjem i iskustvom u oblasti mašinskog inžinjerstva, Dragoslav Vujanović odlučio je prije 14 godina u Laktašima pokrenuti firmu za obradu metala na CNC mašinama, pod nazivom Tecnics Programme Engineering doo – TPE.
Kako ističe, u Austriji se rodio, školovao i usavršavao, ali su mu bh. korijeni omogućili da upozna obje kulture. U radu sa njemačkim i austrijskim firmama stekao je zavidno iskustvo, znanje i vještine, koje je odlučio iskoristiti da pokrene svoju firmu.
„Pošto sam završio mašinstvo, znam tačno šta Nijemci i Austrijanci traže, a jako mi je poznato da su naši ljudi među onima sa najboljim kvalifikacijama. Osjećao sam se dužnim da pomognem našem narodu, a prilika za to mi se ukazala kada se jedan čovjek odlučio da zajedno sa mnom investira u sve to. Jako je teško ubijediti investitora iz Austrije da prekorači granicu, a meni je nekako pošlo za rukom“, govori nam Vujanović.
TPE radi isključivo za austrijsko i njemačko tržište, a klijenti su zadovoljni samo ako se ispoštuju termin isporuke i kvalitet proizvoda. Iako zvuči jednostavno, zbog visoko postavljenih standarda je vrlo zahtjevno ispuniti ove kriterijume.
„Važno je držati korak sa vremenom, ne bježati od modernizacije i novih tehnologija. One su tu da nam obezbijede stvari koje ranije nisu bile moguće“, priča on, objašnjavajući da u svom radu primjenjuje standarde tržišta sa kojima sarađuje.
Da razvoj firme zahtijeva mnogo truda i žrtvovanja govori i činjenica da je Vujanović prvih pet godina poslovanja doslovno živio u svojoj firmi.
„U samoj hali imam garsonjeru u kojoj živim kada sam tu. Prvih pet godina sam bio potreban 24 sata dnevno. Radilo se cijeli dan i noć, koliko god čovjek može da izdrži, kako bi pokrenuo čitavu mašineriju“, prisjeća se on.
Najveći problem je predstavljao nedostatak educiranog kadra. Glodače i strugare, koji su neophodni za funkcioniranje njegove firme, bilo je nemoguće pronaći, pa je odlučio da ih lično obuči.
„Tada sam bio i nastavnik i programer i CNC programer i špediter i knjigovođa… Sve što jedna firma obuhvata kako bi mogla funkcionirati. Pošto mi nemamo kadra u sektoru mašinstva, dosta ljudi je dolazilo da uči. Napravio sam opću nastavu mašinstva. Među mojim radnicima se nalaze poštari, konobari, a sretan sam ako dobijem automehaničare jer su oni već držali alat u ruci. Najmanje ima ljudi sa mašinstva“, navodi Vujanović.
Spreman da svoje znanje i iskustvo prenese na druge, stvorio je sistem obuke za zaposlene. Snimio je predavanja o općem mašinstvu, obuhvatajući same osnove – kako mašine izgledaju, šta se obrađuje na njima i slično. Zatim su došle malo detaljnije lekcije – kako namjestiti jednu CNC mašinu, uzeti nultu tačnu, mijenjati alate…
„Jedna mašina je inteligentna onoliko koliko je inteligentan čovjek koji njom upravlja. Tu edukaciju sam pripremio u digitalnoj formi, podijelio im materijale, a nakon savladavanja gradiva su prolazili testiranje. Neki od njih nisu znali ni razlikovati alate, pa je edukacija pripremljena na nivou običnog čovjeka koji nije imao ništa sa mašinstvom, a ne mašinskog inžinjera“, pojašnjava nam proces obuke.
Ni velika prostorna udaljenost ne može stati na put razvoju firme TPE, kojom rukovodi direktorica Brankica Popadić. Nakon 14 godina rada, firma je porasla na tridesetak zaposlenih i zavidan broj klijenata. Želeći da osiguraju dalji rast i razvoj, prijavili su se na javni poziv Transfer znanja i vještina, objavljen u okviru projekta Dijaspora za razvoj (D4D), projekta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM BiH.
Projektne aktivnosti obuhvataju jačanje kapaciteta firme, što je direktno ulaganje u njenu budućnost.
„Nabavit ćemo softver uz pomoć koga ćemo pratiti sve naše proizvode i njihovo stanje, u kojoj su trenutno fazi proizvodnje. Trenutno to radimo pomoću Excel tabela, ali da bismo to uradili kako treba, potrebni su nam softver i hardver, te edukacija ljudi da ga koriste. Sve to omogućava ekspanziju firme. Ovo će biti naša prekretnica u razvoju. Ne možemo se razvijati ako ne možemo primiti više posla, a ne možemo primiti više posla ako nismo najbolje organizirani“, naglašava on, dodajući da je cilj kupovina više mašina i zapošljavanje više radnika.