Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je krajem januara 2018. godine pozvalo stručnjake iz iseljeništva i institucije/javne ustanove/akademski sektor u BiH da se prijave za prijenos znanja iz iseljeništva u BiH, aktivnost koju Ministarstvo provodi u okviru projekta „Dijaspora za razvoj“. Projekat ‘’Dijaspora za razvoj’’ je projekat Vlade Švicarske i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM BiH.
Među prvima, svoju ekspertizu akademskoj zajednici i javnim ustanovama u BiH ponudio je skulptor, doktor nauka Adis Elias Fejzić, koji od 2005. godine živi u Australiji. Za njegovo bogato znanje i iskustvo u oblasti skulpture, ali i historije umjetnosti zainteresirali su se Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, Pedagoški fakultet u Sarajevu i Historijski muzej BiH, te je početkom maja počeo njegov trosedmični angažman u ovim ustanovama.
Kada se, na poziv Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, odlučio prijaviti za prijenos znanja, Fejzić je prevashodno imao namjeru pomoći u unaprjeđenju postojećeg nastavnog programa na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odnosno doprinijeti osnivanju doktorskih studija koji u ovom polju obrazovanja još ne postoje u Bosni i Hercegovini.
Adis Elias Fejzić prvi je skulptor sa titulom doktora nauka u Bosni i Hercegovini. Titulu doktora nauka stekao je na Queensland College of Art, Griffith University, u Brisbaneu (Australija), a u svom naučnom istraživanju analizirao je umjetnost stećka u kontekstu savremenih umjetničkih i socio-antropoloških okolnosti, ali i reaktualizirao stećak kao svoju osobnu metaforu i savremeni kreativni izraz.
„Zahvalan sam Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH i partnerima ove institucije za pruženu priliku da vam prenesem znanje i iskustvo, ali i da nešto novo naučim od vas“, kazao je Fejzić na početku predavanja studentima Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u okviru predmeta Historija umjetnosti 20. stoljeća. Više od 50 studenata s velikom je pozornošću pratilo Fejzićevo predavanje „Bezvremenost umjetnosti stećka“, što je tema njegove doktorske studije. Ništa manje interesovanja za ovu temu nisu pokazali ni studenti na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu, kojima je Fejzić održao isto predavanje. Ovim predavanjima prisustvovalo je i u njima aktivno učestvovalo više od 120 studenata, koji su najvišom ocjenom ocijenili Fejzićevo predavanje.
Uvjerili smo se s kolikim žarom Fejzić nastoji svoje bogato znanje o stećku prenijeti studentima i zainteresirati ih da i sami „urone“ u ovo nepresušno vrelo bosanskog identiteta.
„Još jednom želim naglasiti da je projekat prijenosa znanja izuzetno dobar i koristan, ne samo za instistucije u BiH, već i stručnajke iz dijaspore. Priznajem da sam na početku predavanja imao malu tremu, ali u konačnici iza moga angažmana ostati će stećak ispred Historijskog muzeja i, nadam se, korisno znanje koje sam nastojao prenijeti sudentima“, kazao je Fejzić i dodao da je „stećak naše krunsko nacionalno blago, koje uvijek možemo dalje istraživati, jer ih ne možemo definirati samo jednom bojom“.
„Za mene, i nakon doktorata, stećci predstavljaju otvoreno polje za nastavak istraživačkog rada i prirodan temelj i inspiraciju za kreativni rad. Važni su mi i kao skulptoru i kao Bosancu, ali sa naglaskom da stećak za mene ima i dublje značenje od onog koje ga definira isključivo kao srednjovjekovni nadgrobni kamen i kulturno naslijeđe. U tom smislu, klešući svoje savremene stećke, ja sam i nasljednik tradicije, ali istovremeno stvaram i jednu novu vrijednost. Ovo stvaranje novog i drugačijeg prisutno je i u samom duhu tradicije stećaka, jer ne postoje dva ista stećka“, smatra Fejzić.
Taj kontinuitet Fejzić je potvrdio i tokom trosedmičnog angažmana u okviru aktivnosti prijenosa znanja iz iseljeništva u BiH. Naime, pod njegovim mentorstvom 19. maja počela je kiparska radionica na otvorenom tokom koje su studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu klesali spomenik historičarki umjetnosti Marian Wenzel, koja je dala značajan doprinos proučavanju i očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa BiH. Njena zaostavština danas se čuva u Historijskom muzeju BiH.
Adis Elias Fejzić u Sarajevu je 1988. godine završio Srednju školu primijenjenih umjetnosti, odsjek kiparstvo, a na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao je kiparstvo 1997. godine. Kao profesor modeliranja i crtanja bio je angažiran u Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu od 1996. do 2005. godine. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu bio je asistent profesoru Kenanu Solakoviću, uz povremeni angažman na polju međunarodne saradnje Akademije. Na Monash University Melbourne, Australia, od 2013. do 2015. godine bio je asistent u istraživanju kod profesora Hariza Halilovicha, te je bio angažiran i na Royal Melbourne Institute of Technology (RMIT) 2015. i 2016. godine.
Prije nešto više od pet godina u Canberri je, povodom obilježavanja stogodišnjice postojanja glavnog australijskog grada i dvadeset godina diplomatskih odnosa između Australije i Bosne i Hercegovine, u ovom gradu postavljena je skulptura bosanski stećak, djelo Adisa Eliasa Fejzića. I sam se slaže da je ovo impresivno djelo obeilježilo njegov rad zadnjih nekoliko godina. Gdje god u svijetu postoji interesovanje Bosanaca, Adis je spreman isklesati „svoj stećak“.
Nemoguće je ovu priču o Adisu Eliasu Fejziću završiti bez njegovog promišljanja o odnosu prema svojoj domovini.
„U Australiju sam prvi put došao 2005. godine i od tada živim na relaciji između Sarajeva i Brisbanea. Ja sam stvarno bolestan za Bosnom. Vrijeme mi otprilike stane kada se odlijepim sa butmirske piste i ponovo se nastavi kada sletim na tu istu pistu“, kazao je Fejzić, koji s takvom lakoćom priča o životu između ova dva grada kao da se radi o udaljenosti od tek kojih desetak, a ne blizu 15.000 kilometara.
