“Potrebno je imati jednu adresu, jedna vrata na koja se može pokucati, platformu za razmjenu ideja, protok informacija o dešavanjima u zemlji sa konstantnim ažuriranjem podataka o potrebama, mogućnostima aktivnog djelovanja i uključivanju dijaspore u istu, te već postojećim, kao i budućim planiranim projektima.”
Bosanskohercegovačko-američka akademija nauka i umjetnosti (BHAAAS) je neprofitna i nepolitička američka organizacija koja okuplja visoko etablirane liječnike s najuglednijih američkih klinika, kao i znanstvenike iz oblasti humanističkih nauka, pisce i umjetnike.
BHAAAS je međunarodno afirmirana institucija, čija je misija širenje i razvoj nauke i umjetnosti u bh. dijaspori u SAD i Kanadi. Cilj joj je da povežemo bh. naučnike, umjetnike i pojedince istaknute u svojim profesionalnim oblastima, kao i da gradimo mostove saradnje s domovinom. BHAAAS je, prema članstvu i aktivnostima, najveća i najznačajnija organizacija akademske dijaspore Bosne i Hercegovine. Osnovana je 2007. godine u Sjevernoj Americi i danas okuplja oko 230 istaknutih doktora nauka i istraživača, profesionalaca u različitim oblastima i umjetnika bh. porijekla koji žive, uglavnom, u Sjevernoj Americi (Kanadi i SAD), ali i u Zapadnoj Evropi.
Na čelu ove organizacije je dr. Nirvana Pištoljević koja u razgovoru za naš portal naglašava da je ogroman potencijal naše dijaspore i dalje neiskorišten. Realnu osnovu da se to promjeni prepoznaje u novom institucionalnom pristupu države svom iseljeništvu kao i činjenici da je iseljeništvo izuzetno vezano za Bosnu i Hercegovinu i zainteresirano da doprinese njenom napretku u svim oblastima.
Kako ocjenjujete vašu saradnju s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH Imate li neki prijedlog za bolju saradnju?
Saradnja Ministarstva sa BHAAAS traje od prvih susreta BHAAAS u Sarajevu 2009. godine. Tada je Ministarstvo organizovalo konferenciju za medije u PSBiH, koja je bila odlično posjećena. Do petih godišnjih susreta BHAAAS u BiH, Ministarstvo nije davalo bilo kakvu finansijsku podršku skupu, nego samo tehničku, u vidu organizacija konferencija za medije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH. Finansijska podrška Ministarstva za BHAAAS prvi put je odobrena 2013. godine te je nastavljena sve do danas. BHAAAS je zaista ponosan te neizmjerno zahvalan Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice na nesebičnoj podršci naše organizacije i prepoznavanju bitnosti održavanja najveće naučne konferencije na Balkanu, kao i na samom partnerstvu.
Kako gledate na uspostavu interaktivne web platforme namijenjene boljoj komunikaciji dijaspore i matične države?
Upravo to je bio jedan od mojih konkretnih prijedloga u ime BHAAAS-a, a koji sam predstavila na okruglom stolu Ministarstva, koji je organizovan 2016 godine. Potrebno je imati jednu adresu, jedna vrata na koja se može pokucati, platformu za razmjenu ideja, protok informacija o dešavanjima u zemlji sa konstantnim ažuriranjem podataka o potrebama, mogućnostima aktivnog djelovanja i uključivanju dijaspore u istu, te već postojećim, kao i budućim planiranim projektima.
Kako dijaspora može konkretno pomoći BiH u njenom razvoju?
Okvir u kojem dijaspora može djelovati kroz učinkovitu ulogu razvojnih procesa ovisi o njenom interesu, mogućnostima i kapacitetima. Neki predstavnici dijaspore se uključuju kroz pomoć iz emotivnih razloga bez da traže bilo šta zauzvrat. Dijaspora i domovina moraju otvoriti puteve stalne komunikacije i dijaloga, u oblastima obrazovnog, ekonomskog, društvenog, kulturnog i naučnog djelovanja, jer je to ono gdje možemo bezuslovno pomoći. Ova zemlja i dalje posjeduje osobe iz dijaspore s izuzetnim talentima, koje nerijetko prozivamo uspješnim Bosancima i Hercegovcima, i zaista to i jesu, jer su svjetski poznati inovatori, diplomate, humanitarci, doktori, naučnici. Hajde da tim osobama zaista to i pokažemo i damo šansu da pomognu domovini u onome čemu su najbolji.
Da li znate podatak da je dijaspora od 1998. godine do danas poslala u BiH oko 20 milijardi KM, a da je većina tog novca potrošena kao pomoć obiteljima? Mislite li da se ovaj novac mogao bolje iskoristiti, investirajući ga u otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje novih investicija?
Ovo mi zvuči kao sasvim logična informacija, jer sam i sama bila dio dijaspore koja je pomagala svoju porodicu novčanim sredstvima. Osim uloge koju ima, kada je riječ o pružanju novčane podrške, dijaspora bi mogla puno pomoći kroz direktna strana ulaganja, pokretati poslovanje i poticati poduzetništvo, imajući u vidu da je većina iseljenika, osim što je visokoobrazovana, isto tako i ekonomski aktivna.
dr. Nirvana Pištoljević, predsjednica BHAAAS-a