-
U vrijeme kada se čitav svijet suočava sa pandemijom izazvanom virusom Covid-19, Bosna i Hercegovina se također suočava sa mnogim izazovima u borbi protiv ove pandemije. Pozivamo iseljeništvo iz Bosne i Hercegovine da se uključi i svojim prijedlozima prenese iskustva i mjere iz svojih zemalja prijema koje su se pokazale uspješnim i koje bi se mogle primjeniti u Bosni i Hercegovini u različitim oblastima društvenog i ekonomskog života. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će vaše ideje podijeliti sa nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, a sve u cilju što uspješnijeg prevazilaženja ove globalne krize koja ugrožava ljudske živote, utiče na naše životne navike, ugrožava poslove ali i ekonomiju u cjelini.
Angazovati doktore i strucnjake medicinskih nauka iz dijaspore da konsultuju sa zdravstvenim institucijama, ali i ekonomiste da kreiraju plan i viziju za izbjegavanje post-pandemijskog ekonomskog kolapsa u BiH.
Spojiti nase epidemiologe, naucnike, matematicare, statisticare iz dijaspore sa televizijama, portalima i novinama u cilju sirenja znanja i provjerenih informacija o korona virusu. Takodje online predavanja ili q&a sesije sa ekspertima. Edukacija populacije o ovom momentu je apsolutno krucijalna.
Tokom, a pogotovo nakon COVID-19 krize dolazi velika ekonomska kriza koja ce zahtijevati mnogo investiranja i kreativnih interdisciplinarnih pristupa problemu. Potrebno je pojačati lokalnu proizvodnju i lanac opskrbe kao prvenstveno da se ne ovisi o drugim državama za najosnovnije potrebe gradjana. Država da omogućiti diaspore investiranje u lokane biznise sa minimalistickim porezima (za odredjeni period npr. 24-36 mjeseca) kako bi naglo pokrenula industrija i smanjio broj nezaposlenih.
Iskoristiti COVID-19 krizu kao priliku za val digitilizacije i napraviti državnu strategiju u kojoj ce se masovno digitalizirati servisi koji trenutno terete državu sa ogromnim troškovima, stvaraju frustraciju kod gradjana i turista. Na ovaj nacin stvoriti eko-sistem koji može lakse da se bori sa krizama poput ove jer su mnogo servisi digitlizovani, primjerna država Estonija.
Kriza izazvana pandemijom COVID-19 će uzdramati neke od najrazvijenijih država na svijetu i iznjeti na vidjelo mnoge manjkavosti tih država. To znači da države kao Bosna i Hercegovina mogu očekivati vrlo težak period oporavka minimalno tri do pet godina. Svaka kriza je prilika da društvo izađe iz nje bolje i jače. Da društvo riješi probleme za koje prije nije postojala volja, politička saglasnost itd. Do sada, BiH je pokazala da je u stanju da i pored vrlo komplikovanog političkog uređenja, slabe ekonomije, neefikasnih institucija, odgovori prijetnji koja je došla u vidu pandemije. Iako kao i u svakoj državi postoje propusti i manjkavosti, BiH je pokazala da se može nositi sa ovim problemom. Međutim, ovo je tek početak.
BiH bi trebala preuzeti sljedeće korake:
1. Trenutno glavni zadatak institucija u BiH mora biti nabavka ventilatora, proširenje bolničkih kapaciteta te nabavka zaštitne opreme za medicinsko osoblje. BiH mora da ima na raspolaganju minimalno 500 ventilatora da bi mogla da odgvori broju zaraženih kada se društvo ponovo počne otvarati. Većina zemlja trenutno radi na masovnom proširenju bolničkih kapaciteta kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve kada restriktivne mjere počnu da se povlače. Takođe prema procjenama stručnjaka u SAD, drugi val se može očekivati na jesen.
2. Svijet je iz stanja kontrole virusa koja je bila moguća u novembru 2019 pa do februara 2020 prešao u mitigaciju stanja kada je pandemija proglašena. To znači da je virus nemoguće izolovati i da su samo dvije mogućnosti sada pred nama. Prva je sticanje grupnog imuniteta. Procjena svjetske zdravstvene organizacije je da je potrebno oko 50% stanovnistva da stekne imunitet na virus SARS CoV2. Naravno, ovakav scenario znači ogroman broj umrlih. Drugi scenariji je da se napravi vakcina, što znači minimalno 18 do 24 mjeseca. Međutim, već se pojavljuju upozorenja da čak i ako se ubrza izrada vakcine, proizvodnja vakcine u potrebnom broju bi mogla trajati do 2022 ili 2023 godine.Prema nekim procjenama, zdravstveni radnici bi mogli dobiti vakcinu sredinom 2021 godine. To znači da će države morati drastično da poboljšaju javno zdravstvo i pristup istom.
BiH da bi odgovorila ovakvom izazovu mora da pod hitno organizuje zdravstveni sistem koji će uz podršku sigurnosnih službi, vojske, i raznih nevladinih organizacija biti u stanju da organizuje praćenje i izolaciju onih koji testiraju pozitivno na COVID-19. Međutim, bez adekvatnog testiranja to neće biti moguće da se uradi. BiH mora da nabavi dovoljan broj testova da omogući masovno testiranje. Takođe, mogućnost testiranja se mora decentralizovati, tj. osposobiti sve kliničke centre i bolnice u većim gradovima da rade ova testiranja, a ne samo Sarajevo i Banja Luka. Vrlo brzo bi se trebao pojaviti praktičan i brz test za testiranje antitijela, tj. da se ustanovi ko je imao COVID-19 jer prema prvim procjenama u SAD, oko 25% zaraženih nema nikakvih simptoma. Oni su najveći prenosnici virusa, ali to bi takođe omogućilo tim ljudima slobodan povratak u ekonomiju kao i onima koji su imali simptome i izliječili se. Samo masovno testiranje tj. dostupnost tog testa bilo kojem građanu BiH je jedini način da se društvo u BiH ponovo vrati nekoj vrsti normalnog funkcionisanja dok vakcina ne postane dostupna.
3. BiH mora već sada da uspostavi ekonomski krizni štab koji treba da planira aktivnosti ka ublažavanju ekonomske krize. Moja oblast nije ekonomija, nego sigurnost, ali bez dobrog ekonomskog plana koji bi uključivao domaće stručnjake, naše stručnjake iz inostranstva i strane stručnjake, BiH bi mogla da još više ekonomski potone što bi moglo predstavljati i sigurnosni problem.
4. BiH treba da počne razmišljati dugoročno kada su ovakvi sigurnosni problemi u pitanju. I dok je ekonomija BiH mala, intergiranost BiH sa svijetom je velika zbog ogromne dijaspore. To znači da BiH mora početi razmišljati o sljedećoj pandemiji. Ovakvi virusi se većinom pojavljuju iz Azije, Afrike i Južne Amerike. SARS-CoV 2002 godine se pojavio u Kini, kao i H1N1 2009 godine. Kina je danas integrisana sa svijetom isto kao što su SAD, Njemačka itd. Najveći broj turista u svijetu danas čine kineski građani. Činjenica da je Kina jednopartijski sistem, i da se protok informacija kontroliše, što je bio slučaj i sa SARS-CoV2, znači da bi i u budućnosti mogli opet imati kasnu reakciju svjetske zdravstvene organizacije zbog činjenice da Kina ne razmjenjuje informacije u realnom vremenu. Naravno, ovakav scenario je moguć i u drugim zemljama što zbog kontrole informacija, slabih institucija (npr. epidemija Ebole 2014 godine) ili liderstva (npr. konfuzna reakcija u SAD na COVID-19), što znači da BiH mora razviti kapacitet da odgovori na ovakve prijetnje. BiH treba da uspostavi tijelo koje će pratiti razvoj epidemija koje bi mogle prerasti u pandemije. To ne mora biti uopšte odjel pri Ministrstvu Sigurnosti, nego radna grupa sastavljena od zdravstvenih stručnjaka (univerzitetskih profesora)-epidemiologa, sigurnosnih stručnjaka i predstavnika policije, vojske i civilne zaštite, kako u BiH tako i naših stručnjaka u inostranstvu. Ta radna grupa se ne mora fizički sastajati, nego redovno održavati sastanke interaktivno kao i razmjenjivati informacije. Međutim, zbog prirode posla tih osoba, ta grupa bi mogla da pravovremeno informiše Ministra Sigurnosti pri vijeću ministara te entitetske premijere o potencijalnoj prijetnji BiH.
Osim toga, BiH mora početi da u skladu sa ovim koracima, razmišlja i o strateškim rezervama ventilatora, zaštitnih maksi, rukavica, odjela itd. Takođe, moraju se identificirati kompanije koje bi mogle proizvoditi određene proizvode koje bi medicinki radnici mogli koristiti u slučaju krize.U vecini zapadnih zemalja pa i u Njemackoj, poslije pocetnog soka polako se probija shvatanje da se moramo priviknuti na zivot s virusom. Totalna izolacija se ne moze beskrajno dugo odrzati – zvot mora da se nastavi u sto je moguce normalnijem obliku, inace nam prijeti veca katastrofa (nezaposlenost, glad, depresija…). Mi zivimo i s drugim opasnostima, koje nas stalno prate; najizrazenija je opasnost od nesrece u saobracaju. U Njemackoj je prije 20 godina umiralo preko 11.000 ljudi godisnje u saobracajnim nesrecama; u zadnjih par godina je taj broj pao na oko 3.000, zbog napretka u tehnici, boljih cesta, boljeg vodjenja i kontrole saobracaja itd. Za to su razvijeni sistem pravila ponasanja, tehnicka sredstva (pojasevi, ABS, airbag itd.) i zakonski propisi. To nam sada treba i za zivot s virusom: drzati rastojanje, izbjegavati guzve, koristiti zastitna sredstva (maske, dezinfekcija…), mijenjati navike (kasljati i kihati u maramicu) itd. Drzava mora da donese propise cije nepostovanje ce se kaznjavati. Evo sta se u Njemackoj priprema: U skolskim ucionicama nece vise moci biti 30 ucenika vec najvise 10tak; slicno vazi za univerzitete. U restoranima se mora obezbijediti veci razmak izmedju stolova. Broj ljudi u prodajnim centrima, crkvama i slicnim mjestima gdje se ljudi okupljaju ce morati biti ogranicen, kako bi se rastojanje od bar metar i po moglo realizovati. Na javim prostorima i u sredstvima javnog prevoza obavezne ce biti maske. To je jedini nacin da se zvot nastavi u obliku sto blizem onom sto smatramo normalnim (a sta je “normalno” ce se s vremenom promijeniti).
Vazno je obezbijediti najosnovija sredstva za zastitu – bar obicne maske i sredstva za dezinfekciju (pored rakije) mogu i u BiH da se proizvedu (neshvatljivo je da Njemacka jos nije u stanju da to ucini i zavisi od isporuka iz Kine). Jos je vaznije da ljudi shvate da se svi moraju pridrzavati pravila…Treba se iskorisriti snaga diaspore sada posebno za protokole iz medicinskih struka kao i ekonomskih. Veze i komunikacija izmedju doktora u diaspori i BiH je sada kriticno da se djele protokole, znanje, ideje oko ove pandemije kako se najbolje sprijeci sirenje pa i kako se lijeci. Nakon toga trebaju ekonomicari da pomognu drzavi da se vrati na noge. Trece se treba nauciti od ovoga da smo spremni kada ponovo dodje da ne pocinjemo od nule.
U toku corona krize se pojavila potreba za jos vecu saradnju na relaciji Dijaspora -BiH.A ta potreba se prvenstveno svodila na komunikaciju u vezi samog virusa, da bi se kasnije razvilo u neke konkretne ideje koje bi se mogle koristiti i poslije corone.
Konkretne ideje kojima se bavim su: online psiho-terapeutske radionice za zene ranjivih kategorija npr.samohrane majke, zene zrtve nasilja, zene koje su izgubile svoje najmilije itd.
Radionice – kako pomoci sebi, dizajnirati svoj zivot, zdravlje
Hotline savjetovaliste za djecu i roditelje.Radionice i videa za djecu – citanje knjiga, pjesmica itd.
Savjetovanje u osnazivanju za online prodaju- kurseva iz BiH prema dijaspori- ucenje Bosanskog jezika itd
Stvaranje mogucnosti za finansijsku pomoc u nabavci laptopa za npr NVO- u ovom slucaju udruzenje zena s kojima trenutno saradjujem, nabavka -sistema Moodle+Big BlueButton koji bi pruzao mogucnost odrzavanja video sastanaka po profesionalno-interesnim grupama i omogucilo da veci broj ucesnika prisustvuje online radionicama.Za osobe starije dobi od 60+ i nakon ukidanja prinudne izolacije i ogranicenog kretanja , u cilju brige za vlastito zdravlje i dalje ce veci dio svog Zivota provoditi u izolaciji a nabavkom ovakve jedne platforme stvorile bi se mogucnosti da iz vlastitog doma budu direktno ukljuceni u diskusije desavanja i tako ne bi imali osjecaj napustenosti i izolovanosti.
Projekt dijaspora za razvoj moze da svoje znanje dijeli na digitalnim platformama i na taj nacin podrzavati razvoju u BiH.
Pozdrav iz Danske
Zeljka SecerbegovicOdlican clanak objavljen u vodecem casopisu ortopeda u SAD koji se odnosi na trenutno usvojene smjernice kako ponovo zapoceti elektivne ortopedske operacije nakon trenutnog obustravljanja operacija zbog Covid19. Ovaj clanak se odnosi na preoperativene, intraoperativne i postoperativne smjernice. Ove smjernice se svakako mogu primijeniti i na operativne zahvate is drugih specijalnosti. Citav clanak ima 43 stranice (ovdje samo naslovna strana). Molim Vas da nadjete originalnu reference.
COPYRIGHT © BY THE JOURNAL OF BONE AND JOINT SURGERY, INCORPORATED
PARVIZI ET AL.
RESUMING ELECTIVE ORTHOPAEDIC SURGERY DURING THE COVID-19 PANDEMIC: GUIDELINES DEVELOPED BY THE INTERNATIONAL CONSENSUS GROUP (ICM)
http://dx.doi.org/10.2106/JBJS.20.00844
FINAL 1 of 43
Article Type: Current Concepts Review
Resuming Elective Orthopaedic Surgery During the COVID-19 Pandemic
Guidelines Developed by the International Consensus Group (ICM)
J.Parvizi, MD, FRCS1, T. Gehrke, MD2, C.A. Krueger, MD1, E. Chisari, MD1, M. Citak, MD,PhD2, S. Van Onsem, MD, PhD3, W.L. Walter, MBBS, PhD3, the International Consensus Group (ICM) and Research Committee of the American Association of Hip and Knee Surgeons (AAHKS)*
1Rothman Institute, Philadelphia, Pennsylvania
2Helios ENDO-Klinik, Hamburg, Germany
3Specialist Orthopedic Group, The Mater Clinic, North Sydney, New South Wales, Australia
➢As we resume elective surgical procedures, it is important to understand what practices and protocols should be altered or implemented in order to minimize the risk of pathogen transferduring the severe acute respiratory syndrome (SARS)-CoV-2 pandemic.
➢Each hospital and health system should consider their unique situation in terms of SARS-CoV-2prevalence, staffing capabilities, personal protection equipment supply, and so on when determininghow and when to implement these recommendations.
➢All patients should be screened for SARS-CoV-2 by means of a thorough history and physical examination, as well as reverse transcription-polymerase chain reaction (RT-PCR) testing whenever possible, prior to undergoing elective surgery.
➢Patients who are currently infected with coronavirus disease 2019 (COVID-19) should not undergo elective surgery.
➢These guidelines are based on the available scientific evidence, albeit scant. The recommendations have been reviewed and voted on by the expert delegates who produced this document.In-Press Article
COPYRIGHT © BY THE JOURNAL OF BONE AND JOINT SURGERY, INCORPORATEDObzirom da je najveca briga svake vlade kako brzo i na koji nacin ponovo otvoriti zemlju nakon visenedeljnog karantina, smjernice Guvernera Drzave Illinois gospodina Pritzker-a izgledaju veoma razumne i mogu posluziti kao dobra osnova i primjer za planiranje otvaranja svake druge drzave, svakako prilagodjeno lokalnim uslovima.
Governor Pritzker Announces Restore Illinois: A Public Health Approach To Safely Reopen Our State
Restore Illinois is a Five-Phase, Regional Plan for Saving Lives, Livelihoods, and Safely Reopening Illinois
Building on data, science, and guidance from public health experts and after consulting with stakeholders across the state, Governor JB Pritzker announced Restore Illinois, a five-phase plan focused on saving lives, livelihood, and safely reopening Illinois.
The five phases of reopening for each health region are as follows:
Phase 1 – Rapid Spread: The rate of infection among those tested and the number of patients admitted to the hospital is high or rapidly increasing. Strict stay at home and social distancing guidelines are put in place and only essential businesses remain open. Every region has experienced this phase once already and could return to it if mitigation efforts are unsuccessful.
Phase 2 – Flattening: The rate of infection among those tested and the number of patients admitted to the hospital beds and ICU beds increases at an ever slower rate, moving toward a flat and even a downward trajectory. Non-essential retail stores reopen for curb-side pickup and delivery. Illinoisans are directed to wear a face covering when outside the home, and can begin enjoying additional outdoor activities like golf, boating and fishing while practicing social distancing. To varying degrees, every region is experiencing flattening as of early May.
Phase 3 – Recovery: The rate of infection among those tested, the number of patients admitted to the hospital, and the number of patients needing ICU beds is stable or declining. Manufacturing, offices, retail, barbershops and salons can reopen to the public with capacity and other limits and safety precautions. All gatherings limited to 10 or fewer people are allowed. Face coverings and social distancing are the norm.
Phase 4 – Revitalization: The rate of infection among those tested and the number of patients admitted to the hospital continues to decline. All gatherings of up to 50 people are allowed, restaurants and bars reopen, travel resumes, child care and schools reopen under guidance from the IDPH. Face coverings and social distancing are the norm.
Phase 5 – Illinois Restored: With a vaccine or highly effective treatment widely available or the elimination of any new cases over a sustained period, the economy fully reopens with safety precautions continuing. Conventions, festivals and large events are permitted, and all businesses, schools, and places of recreation can open with new safety guidance and procedures in place reflecting the lessons learned during the COVID-19 pandemic.
Copyright © 2020 WLS-TV. All Rights Reserved.
- Morate biti prijavljeni kako bi mogli odgovoriti na ovu temu.
